Vinogorje

Varaždinsko vinogorje i prostorno i s površinama najveće je vinogorje u podregiji Zagorje - Međimurje. Sjeverna mu je granica rijeka Drava i preko nje međimursko vinogorje, a sa sjeverozapada državna granica sa Slovenijom.Južno od njega su krapinsko i zlatarsko vinogorje, dok mu je s jugoistoka vinogradarska podregija Prigorje-Bilogora, odnosno njoj pripadajuća vinogorja - koprivničko, kalničko i zelinsko. U varaždinskom vinogorju je, prema službenoj statistici, 1997. godine bio 3.281 hektar vinograda, ali tu brojku ( a to vrijedi i za slijedeće slučajeve) treba smanjiti za nepoznat broj hektara jer statistika kao vinograde bilježi i one koji se već odavno ne obrađuju.

Varaždinsko vinogorje se, inače, sastoji od dva glavna, međusobno odijeljena dijela. Na sjeverozapadu, u nastavku Haloza, najveća je koncentracija vinograda oko Vinice i Križovljana, dok se na jugoistoku vinogradi nalaze na obroncima Ivančice i Kalnika, s najvećom koncentracijom na Varaždinbregu. Drukčije rečeno, najviše se vinograda nalazi na području katastarskih općina Vinica Breg, Natkrižovljani i Varaždinbreg. U oba slučaja riječ je o brežuljkastom i brdovitom reljefu, različitih nagiba i ekspozicija. U vinogorju se nalazi mnoštvo dobrih, ali neafirmiranih položaja, među kojima se istiću Sv. Barbara sa začuđujućim vinogradima s nagibom i više od 46. stupnjeva, Dugi Vrh, Mali Vrh, Toriserovo, Milkovićevo, Ključice, Cicelj, Kališče i Kluke, Kresojica, Ivanovec, Hrastovec i mnogi drugi. Reljefna tla pripadaju pseudoglejima na matičnom supstratu od lapora, koja se dugotrajnom obradom pretvorena u smeđa karbonatna tla.

Značajno je obilježje ovdašnje izrazito kontinentalne klime da su jeseni toplije od proljeća, što pogoduje dobrom dozrijevanju grožđa. Kao i svuda u podregiji, i o ovome se vinogorju preferira proizvodnja bijelih vina, i to u velikoj većini za tzv. naturalnu potrošnju ( ja proizveo, ja popio). Od crnih se vina uoči Drugog svjetskog rata u okolici Jalžabeta, Mađareva i Remetinca, proizvodilo dosta portugisca, a šteta je što ga i danas nema, kada mu je ponovno stvoreno tržište i kada su crna vina opet u modi.

Sortiment vinove loze ocijenjuje se kao vrlo dobar jer je vodeća sorta graševina. Zadnjih desetljeća sortiment se uveliko popravlja uvođenjem visoko kvalitetnih sorti, kao što su rajnski rizling, chardonnay, bijeli pinot, sauvignon i druge. Uz podrumarenje, koje je u ovom vinogorju tradicionalno dobro, introdukcijom tih sorata uveliko se popravila i kvaliteta vina. Vodeća vina su graševina i moslacvac. Inače kvalitetno vino ovog vinogorja obično sadrži između 10 i 12 vol. postotaka alkohola, aromatična su, a zbog nešto većeg sadržaja ukupnih kiselina krase se vrlo prijatnom svježinom.